Uz stručnu pratnju arheologinje zaposlene u Nacionalnom parku Krka obišli smo amfiteatar i muzejsko-izložbeni prostor te saznali da je to tek zametak budućeg, ne samo znanstveno-istraživačkog centra, nego i zabavno-edukativnog centra s  radionicama za učenike te nova turistička ruta.

U muzeju su izloženi brojni uporabni predmeti i oprema koja dočarava nekadašnji dnevni i vojni život  rimskog naselja i vojnog logora Burnum u kojem je moglo boraviti između 4000-6000 vojnika.

Kako smo čuli u zanimljivom i korisnom predavanju, povijesni Burnum sagrađen je u I. st. poslije Krista, na strateški važnom položaju s kojeg se kontrolirao prijelaz preko rijeke Krke. Tu se utaborila XI. legija rimske vojske koja je od 42. godine nakon Kr. nosila počasni naziv Claudia pia fidelis, a nakon njezina povlačenja zamijenila ju je IV. legija Flavia Felix.

Uporaba suvremene opreme pomogla je pri novim arheološkim istraživanjima i u kojima je sudjelovalo glasovito bolonjsko sveučilište. Došlo se do spoznaja koje su izazvale pozornost svjetske stručne javnosti. U vojnom logoru, između ostalog, otkriven je dobro očuvan manji amfiteatar te obilje arheološkog materijala koji upućuje da je logor nastao u Klaudijevo, a da je bio proširen u Vespazijanovo doba o čemu svjedoči pronađeni natpis iz 76./77. godine, koji je stajao na pročelju iznad južnog ulaza u amfiteatar te jasno potvrđuje donaciju cara Vespazijana. Amfiteatar je služio i kao vojno vježbalište i kao mjesto zabave, uprizorenja borbi i predstava.

Odlaskom vojske rimskog cara Klaudija 86. godine, car Hadrijan proglašava Burnum municipijem, tj. od tada je Burnum grad rimskih vojnih veterana čije smo ostatke grobova mogli vidjeti kao i nadgrobne ploče umirovljenih vojnika koji su se tu nastanjivali za stalno. Grad se protezao na velikom području te je još imao svetište posvećeno Jupiteru, amfiteatar, oko 15 kilometara dug akvadukt i popločene ulice.

Burnum je razoren 639. godine tijekom avarsko-slavenskih ratova.

Malo dalje od amfiteatra vidljivi su ostaci dvaju vitkih kamenih lukova koji su pripadali, smatra se, zgradi vojnog zapovjedništva. U narodu su ta dva luka poznata pod nazivom Šuplja crkva.

Saznali smo i o ''Burnumskim Idama'' (termin Ide izvorno se odnosio na dane punog mjeseca za vrijeme kojih su Rimljani organizirali svečanosti i proslave), tj. o svojevrsnom povijesnom spektaklu u organizaciji NP Krka i HNK Šibenik, pri čemu se nastojalo oživjet način života, oblike zabave i obrta u vrijeme rimskih careva. Uključena je bila i prezentacija izrade rimskih frizura, isprobavanje rimske odjeće, ukrašavanje i kićenje lovorovim vijencem, uživanje u jelima, voću i vinu na rimskom ležaju (trikliniju) i oblaku mirisnih aroma. Predstavljen je bio rad mjenjačnice za denare, rad kovača u kovanju, zatim izrada nakita, rad keramičara u izradi glinenih posuda te rad rimskih obućara i kožara. Prikazane su i neke stare rimske igre pa su posjetitelji mogli aktivno sudjelovati u igranju trilje i bacanju koplja. Bilo je tu centuriona, gutača vatre, žonglera, glumaca, a igrao se i antički tip nogometa za koji je dozvoljeno igranje i rukom.

Mnogi od nas učenika, po prvi put, imali su priliku ovako učiti u prirodi, na arheološkom nalazištu, naučiti pokoju latinsku i zabaviti se. Poželjeli smo iduće godine posjetiti Burnumske Ide.

Nakon Burnuma krenuli smo do nedaleke, obnovljene pješačke staze i s uređenog odmorišta promatrali Manojlovački slap. Tako smo i mi stajali na istom mjestu kao